Naše tržnice za dnevno svježe voće, povrće i ribu.
Povijest Splitskog pazara i Peškarije seže do daleke 1924. kada je zapravo počela prodaja na preuređenom pazaru.
Važnost zelenih tržnica i
ribarnica u Splitu
Trgovačka djelatnost Tržnica Split odvija se u mnogobrojnim poslovnim prostorima, kioscima te na štandovima i stolovima, koji se nalaze unutar i van zelene tržnice i na kojima se trguje mesom i mesnim prerađevinama, mlijekom i mliječnim proizvodima, ribom i drugim plodovima mora, te jajima, kruhom i raznom robom neprehrambenog podrijetla.
Kroz obje djelatnosti, komunalnu i trgovačku, Tržnice Split, kao dio trgovačkog društva Parkovi i nasadi d.o.o., pridonose standardu života građana, a trajnim radom na poboljšanju kvalitete svojih usluga. pridonose kvaliteti života u gradu Splitu te osiguravaju prvorazrednu turističku i gastroonomsku destinaciju za naše goste koji tijekom cijele godine pohode naše tržnice i ribarnice.
Znajući sve aspekte naših tržnica i ribarnica, njihovu važnost za imidž i identitet grada Splita, ne dvojimo u njihovu budućnost, a naše zalaganje i misija je da im tu budućnost i osiguramo.
Na koji način upravljamo tržnicama
Tržnica Split kao dio trgovačkog društva Parkovi i nasadi d.o.o. upravlja javnim tržnicama i ribarnicama na području Grada Splita na način da organizira prodaju na njima. Prodaja je organizirana na otvorenom i kroz zatvoreni dio u objektima u sklopu tržnica .
Otvoreni dio ( tzv. zelena tržnica ) služi za prodaju voća i povrća te suhi program. Zatvoreno dio čine poslovni prostori, poslovne jedinice koje se daju u zakup, a u njima se prodaje meso i mesne prerađevine, mliječni proizvodi i pekarski proizvodi. Osim toga prodaja se odvija i na kioscima, štandovima na kojima se prodaje roba prehrambenog i neprehrambenog porijekla. Riba i školjke prodaju se u samostalnom objektu Ribarnica (Peškarija), te Ribarnici na Tržnici Sućidar.
Poslovni prostori se dodjeljuju u zakupcima izabranim na javnom natječaju -licitaciji. Tržnica Split se ponaša i društveno odgovorno i brine o očuvanju baštine, turističkom identitetu grada Splita i u tu svrhu obavljen je premještaj dijela prodajnih jedinica kako bi se oslobodio prostor u neposrednoj blizini Dioklecijanove palače te u samoj Palači (Srebrna vrata).
Tržnica Split shvaća važnost i ulogu prostora kojima upravlja u tradiciji, ali i u budućnosti grada. Nastoji se sačuvati taj identitet, a istodobno se razvojem uključiti u turistički razvoj grada. Dodatno se želi i nastoji u okviru postojećih prostora organizirati i stvoriti uvjete za gastro ponudu i događanja. Prostori javnih tržnica i ribarnice pokriveni su besplatnom Wi -Fi mrežom u svrhu podizanja kvalitete usluge.
Do 1924. godine na Pazaru su uz prehrambene proizvode prodavani i sijeno i slama te manufakturna roba. Zbog porasta trgovine i pomanjkanja prostora, uređena je 1924. posebna tržnica sijena i slame u tadašnjoj ulici XI. puka, a na njoj se moglo prodavati i drva donesena iz Zagore. Zgrada Ribarnice na Obrovu izgrađena je 1890. godine, a 1925. godine obnovljena je i uređena. Tada je dobila željezne vratnice, drobilice za led i tabele za cjenike. Voćni trg tradicionalnije naziv maloga trga pred Palačom Milesi, koji je naziv dobio upravo po svojoj funkciji. Godine 1922. preimenovanje u Trg 9. XI. 1882., ali u svakodnevnom se govoru zadržao naziv Voćni trg. Na njemu je bilo 6-7 prodajnih mjesta za prodaju voća. Tržište žala i pijeska bilo je na kraju Rive, prema tadašnjoj Trumbićevoj obali, jer se taj materijal uglavnom dovozilo brodicama. Na njemu su prodavana i drva koja su dovozili otočani.